Valentina Gulin Zrnić i Nevena Škrbić Alempijević objavile su knjigu GRAD KAO SUSRET: ETNOGRAFIJE ZAGREBAČKIH TRGOVA u izdanju Hrvatskog etnološkog društva i Instituta za etnologiju i folkloristiku (Zagreb, 2019).

Knjiga je rezultat višegodišnjeg istraživanja četiri zagrebačka trga, od koji su neki trgovi “dugoga trajanja” oblikovani u drugoj polovici 19. stoljeća kao dio zagrebačke Zelene potkove (Trg kralja Tomislava, Trg Josipa Jurja Strossmayera, Trg Nikole Šubića Zrinskog) dok je Europski trg sasvim recentno oblikovan u središnjem gradskome tkivu. Kroz etnološku i kulturnoantropološku prizmu  u ovoj se studiji istražuje kako se trgovi stvaraju, restrukturiraju i resemantiziraju svakodnevnim društvenim praksama, umjetničkim akcijama, protestima, procesijama, festivalima i politikama javnog prostora.

GRAD KAO SUSRET: etnografije zagrebačkih trgova (SADRŽAJ)

STVARANJE TRGA: SUSRETI U JAVNOM PROSTORU, IZVEDBE I AFEKTI
Trg ♦ Grad kao susret ♦ Javni prostor ♦ Izvedba ♦ Afekt ♦  Trgovi kao teren: o metodama i građi istraživanja

TRG NIKOLE ŠUBIĆA ZRINSKOG, TRG JOSIPA JURJA STROSSMAYERA I TRG KRALJA TOMISLAVA

SUSRETI S TRGOVIMA: ŠETNJA, SVAKODNEVICA, MANIFESTACIJE: Scena prva: Studeni Intermezzo ♦ Trgovi i njihova lica ♦ Nove izvedbe ♦ Postavke suvremenog života trgova

TRGOVI U TRAJANJU: Scena druga: Upoznaj svoj grad ♦ Kratka povijest trgova do sredine 20. stoljeća – oblikovanje prostora i novi urbani habitus ♦ Kratka povijest trgova u drugoj polovici 20. stoljeća i na početku    21. stoljeća – „kriza centra“, konzervatorska zaštita i reafirmacija javnog prostora

SCENE I RITMOVI URBANIH NAVIKA: Šetanje: od promenade do adventiranja ♦ Etnografija klupa ♦ Osvajanje travnatih partera ♦ Konzumiranje kulture: street food i klasika

ZVUKOLIK GRADA: TRGOVI I NJIHOVE GLAZBE

RAZIGRANI TRGOVI, PROSTORI ISTRAŽIVANJA I CIVIS LUDENS: Djeca s ruba Potkove: igranje na trgovima ♦  Festivalske izvede igre

UMJETNOST, PROSTOR I PUBLIKA: STVARANJE UMJETNIČKOG MJESTA: Simbolički i performativni aspekt umjetnosti u prostori trgova ♦ Strossmayer s kapicom ♦ Boks na Tomislavcu ♦ Golaći na Zrinjevcu

TRGOVI, PROTESTI I JAVNA SFERA: Trgovi kao politička mjesta ♦  Stvaranje grada ogradama i trg kao heterotopija

STVARANJE TRGOVA RELIGIJSKIM PROCESIJAMA: Scena treća:„Nebeskim blagoslovom neka je blagoslovljen naš grad“ ♦ Stvaranje posvećenog mjesta: tijelovska procesija ♦ Stvaranje multikulturnog grada: Festival kočija

TURISTIČKA DESTINACIJA ZAGREB: JAVNI PROSTORI I KULTURNI PROIZVODI: Univerzijada i afektivni urbanizam ♦ Brend Zagreb i kulturni proizvod Advent ♦ Prijepori: eventifikacija javnih prostora

EUROPSKI TRG

EUROPSKI TRG U ČETIRI SCENE: Scena prva: prolaženje ♦ Scena druga: nalaženje ♦ Scena treća: sudjelovanje u javnom događanju ♦ Scena četvrta: turistički obilazak ♦ Scene trga i njihove interpretacije

TRG U NASTAJANJU: Kratka povijest prostora – funkcije i vizije ♦ Preoblikovanje ♦ Preimenovanje ♦ Stvaranje trga novim korištenjima ♦ Nove izvedbe

SMJEŠTANJE I STVARANJE EUROPE NA TRGU: Institucionalizacija Europe na trgu ♦ Susreti s Europom na trgu ♦ Dan Europe na Trgu

TRG KAO ADVENTSKA DESTINACIJA: Proizvodnja adventskoga grada na Europskom trgu ♦ Trg kao adventska scena ♦ Izvedbe Adventa na trgu

PROPITIVANJA TRGA UMJETNIČKIM IZVEDBAMA: Europski trg kao mjesto umjetničkih izvedbi ♦ Autić na Zvijezdi EU ♦ Natrag na Trg u okviru UrbanFestivala ♦ Susreti s T-grupama, prirodom i društvom na Europskom trgu ♦ Nenastanjivi prostori ♦ Slijepe pjege Europskoga trga

ČETIRI TRGA U CENTRU ZAGREBA: Politike javnih prostora ♦ Javni prostori, atmosfere i afektivni kapital ♦ Bivanje na trgovima

A CITY AS AN ENCOUNTER: THE ETHNOGRAPHY OF ZAGREB SQUARES

LITERATURA

Fotografije: izvori i autori

IZ RECENZIJA:

“Autorice u knjizi donose slikovite opise i podrobne analize pregršt susreta: njih samih s analiziranim zagrebačkim trgovima, sa sugovornicima s kojima su razgovarale o gradu i šetale njegovim trgovima, s brojnim arhivskim, medijskim, stručnim, književnim, promidžbenim i drugim izvorima i dokumentima, sa znanstvenom literaturom. Ispisuju tako bogatu etnografiju, s izrazitim senzibilitetom za detalje i izbrušenom analitičkom vještinom uranjanja u obimnu građu koju su prikupile višegodišnjim istraživanjem. U tom gustom tkanju doznajemo o širim političkim, ekonomskim i društvenim silnicama, o urbanističkim kretanjima, gradskim vizijama i strategijama. Čitamo o klupama i spomenicima na trgovima, dječjim igrama, raznolikim događanjima, o zvukovima, mirisima i rekvizitima koji ispunjavaju prostor trgova, o zastajanjima i šetnjama. Autorice progovaraju o usvojenim načinima korištenja trgova i o kreiranju novih odnosa u prostoru, o propitivanjima i prekoračivanjima uzusa, o (ne)slaganjima o tome što bi trgovi, i šire grad, trebali biti. Ova studija pruža čitateljima poziv za susret s pažljivom i dubinskom etnološkom i kulturnoantropološkom analizom urbanih procesa, poziv za susret s gradom i njegovim trgovima.” Dr. sc. Petra Kelemen, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

“The monograph by two internationally renowned ethnologists and cultural anthropologists represents an innovative scientific work at the intersection of urban anthropology with other branches of urban studies. Its major strength is the ethnological/anthropological focus on the way of life linked to Zagreb city squares. The authors discuss encounters in urban squares, contested perceptions and memories, old and new ways of using urban squares, as well as contemporary meanings attributed to them. The book goes beyond the scope of previous urban studies by tackling the question of how social performances (public events, festivals, concerts, art interventions, etc.) give meaning, challenge and transform urban public spaces. By analyzing how city dwellers (re)shape, (re)create and (re)construct public space by humanizing it, attributing cultural meanings to it and problematizing the dominant ways of urban management, the authors invite us to think about the importance of active social action in the process of creating public space. Such an approach to the social creation of public space through performance is a novelty not only in the Croatian but also the broader European context.” Katja Hrobat Virloget, PhD, Faculty of Humanities, University of Primorska, Slovenia