Valentina Gulin Zrnić održala je izlaganje o resemantizaciji javnih prostora u Zagrebu na događanju Studentski filmski festival u Zadru 1. i 2. lipnja 2018. godine. Cilj ovog međunarodnog studentskog etnografskog filmskog festivala jest otkrivanje novih dimenzija etnografskog istraživanja i prezentacije društvene stvarnosti kroz upotrebu vizualnih medija.
Sažetak izlaganja
Ograda, ligeštul, plakat i oltar ili o resemantizaciji zagrebačkih javnih prostora na primjeru Zrinjevca
Zrinjevac je jedan od najstarijih zagrebačkih parkova, nalazi se u centru grada, oblikovan je u drugoj polovici 19. stoljeća kao dio Zelene potkove – skupine parkova zagrebačkog Donjega grada – i danas jedan od najprepoznatljivijih vizualnih simbola Zagreba. Povijest zagrebačkog urbanizma i arhitekture te povijest umjetnosti valoriziraju Zrinjevac kao „mjesto samopredstavljanja i samoogledanja grada“, „spomenik epohe europske kulture koja je stvorila grad“, „reprezentativni prostor građanske kulture i društvenosti“ i „najsnažnije obilježje identiteta grada“ (Knežević). Kazivači se sjećaju Zrinjevca iz doba socijalizma kao sivog, praznog i prolaznog. Danas je to vibrantan park, ispunjen ljudima i javnim događanjima. Mjesto je to u kojemu se odvijaju i različiti protesti, umjetničke akcije i intervencije, rituali i sve brojniji festivali. Sva ta javna događanja resemantiziraju prostor, mijenjaju materijalnost prostora, fokusiraju se na različite teme, stvaraju različite afektivne naboje, prizivaju različite publike i na različite načine konstruiraju suvremeni građanski etos. Kroz četiri zrinjevačke scene (protestna Povorka ponosa, manifestacija More knjiga, oglasni plakat Hrvatski proizvod i Tijelovska procesija) u predavanju ću komentirati procese mijene javnih prostora i suvremene urbane transformacije.
